Nerodna smokva
(Mt 21.18-22; Mk 11.12-26)
A sutradan ujutru, kad izađoše iz Vitanije, vraćajući se u grad, ogladne.
I ugledavši izdaleka jednu smokvu s lišćem kraj puta, dođe k njoj ne bi li šta našao na njoj; i došavši k njoj ne nađe ništa na njoj osim lišća; jer još ne beše vreme smokvama. I odgovarajući reče joj: Da nikad na tebi ne bude roda do veka. Da odsad od tebe niko ne jede roda doveka. I slušahu učenici Njegovi. I odmah usahnu smokva.
I u jutru prolazeći videše smokvu gde se posušila iz korena. I videvši to učenici diviše se govoreći: Kako odmah usahnu smokva!
I opomenuvši se Petar reče Mu: Ravi! Gle, smokva što si je prokleo, posušila se.
A Isus odgovarajući reče im: Imajte veru Božju; jer vam zaista kažem: ako imate veru i ne posumnjate, ne samo smokveno učinićete, nego i gori ovoj ako kažete: Digni se i baci se u more, i ne posumnjate u srcu svom, nego uzverujete da će biti kao što govorite: biće vam šta god rečete.
Zato vam kažem: sve što uzištete u molitvi verujte da ćete primiti; i biće vam. I kad stojite na molitvi, praštajte ako šta imate na koga: da i Otac vaš koji je na nebesima oprosti vama pogreške vaše. Ako li, pak, vi ne opraštate, ni Otac vaš koji je na nebesima neće oprostiti vama pogreške vaše
(Mt 21.18-22; Mk 11.12-26)
A sutradan ujutru, kad izađoše iz Vitanije, vraćajući se u grad, ogladne.
I ugledavši izdaleka jednu smokvu s lišćem kraj puta, dođe k njoj ne bi li šta našao na njoj; i došavši k njoj ne nađe ništa na njoj osim lišća; jer još ne beše vreme smokvama. I odgovarajući reče joj: Da nikad na tebi ne bude roda do veka. Da odsad od tebe niko ne jede roda doveka. I slušahu učenici Njegovi. I odmah usahnu smokva.
I u jutru prolazeći videše smokvu gde se posušila iz korena. I videvši to učenici diviše se govoreći: Kako odmah usahnu smokva!
I opomenuvši se Petar reče Mu: Ravi! Gle, smokva što si je prokleo, posušila se.
A Isus odgovarajući reče im: Imajte veru Božju; jer vam zaista kažem: ako imate veru i ne posumnjate, ne samo smokveno učinićete, nego i gori ovoj ako kažete: Digni se i baci se u more, i ne posumnjate u srcu svom, nego uzverujete da će biti kao što govorite: biće vam šta god rečete.
Zato vam kažem: sve što uzištete u molitvi verujte da ćete primiti; i biće vam. I kad stojite na molitvi, praštajte ako šta imate na koga: da i Otac vaš koji je na nebesima oprosti vama pogreške vaše. Ako li, pak, vi ne opraštate, ni Otac vaš koji je na nebesima neće oprostiti vama pogreške vaše
MATEJ: 21.18 A ujutru, vraćajući se u grad, ogladne. 21.19 I ugledavši smokvu jednu kraj puta dođe k njoj, i ne nađe ništa na njoj do lišće samo, i reče joj: Da nikad na tebi ne bude roda do veka. I odmah usahnu smokva. 21.20 I videvši to učenici diviše se govoreći: Kako odmah usahnu smokva! 21.21 A Isus odgovarajući reče im: Zaista vam kažem: ako imate veru i ne posumnjate, ne samo smokveno učinićete, nego i gori ovoj ako kažete: Digni se i baci se u more, biće. 21.22 I sve što uzištete u molitvi verujući, dobićete. |
MARKO: 11.12 I sutradan kad izađoše iz Vitanije, ogladne. 11.13 I videvši izdaleka smokvu s lišćem dođe ne bi li šta našao na njoj; i došavši k njoj ništa ne nađe osim lišća; jer još ne beše vreme smokvama. 11.14 I odgovarajući Isus reče joj: Da odsad od tebe niko ne jede roda doveka. I slušahu učenici Njegovi. 11.20 I u jutru prolazeći videše smokvu gde se posušila iz korena. 11.21 I opomenuvši se Petar reče Mu: Ravi! Gle, smokva što si je prokleo, posušila se. 11.22 I odgovarajući Isus reče im: 11.23 Imajte veru Božju; jer vam zaista kažem: ako ko reče gori ovoj: Digni se i baci se u more, i ne posumnja u srcu svom, nego uzveruje da će biti kao što govori: biće mu šta god reče. 11.24 Zato vam kažem: sve što ištete u svojoj molitvi verujte da ćete primiti; i biće vam. 11.25 I kad stojite na molitvi, praštajte ako šta imate na koga: da i Otac vaš koji je na nebesima oprosti vama pogreške vaše. 11.26 Ako li, pak, vi ne opraštate, ni Otac vaš koji je na nebesima neće oprostiti vama pogreške vaše. |