16 PRELAZNI OBLICI IZMEĐU VRSTA
- KARIKA KOJA NEDOSTAJE
Pod evolucijom se smatra proces stalnih morfoloških promena, kojim nastaju međuvrste, a posle i nove vrste. Iz iskustva znamo da prelaznih oblika nema, jer niko nikada nije video u prirodi nijedan živi primerak međuvrste. Danas bi Zemlja trebala da vri od međuoblika, ali međuoblika čak nema ni u fosilima. Kako to da je preživela "početna" vrsta koja je bila slabija i imala "potrebu" da se menja, i gotova "nova" vrsta, a da nije preživela nijedna prelazna forma? Ako je prelazna forma bila bolja od početne vrste od koje je nastala, zašto onda nije opstala? Ako su prelazne forme toliko slabe da su izumrle, kako su mogle da žive toliko dugo vremena koliko je potrebno da se transformišu u još bolju vrstu? Kako je moguće da od lošije međuvrste nastane još bolja vrsta? Zašto bi potpuno prilagođeni oblici života uopšte imali potrebu da se menjaju?
Naučna fantastika se previše uvukla u današnju nauku.
Kako se sa bespolnog razmnožavanja prešlo na polno razmnožavanje?
Kada evolucionisti žele da kažu da postoje prelazne forme, oni pokažu crtež, a ne živi primerak ili fosil.
Kada se uporede današnji primerci živih oblika sa primercima koji su navodno stari milionima godina, vidimo da su skoro istovetni. Kako to da nisu evoluirali? Na primer, fosil drveta Ginko, star navodno 200 miliona godina, isti je kao i danas. Mravi od pre 100 miliona godina isti su kao danas. Reptil tuatara nađen je fosilizovan u steni navodno staroj 135 miliona godina. U mlađim stenama ga nema, pa se verovalo da je izumro. Onda je nađen živi primerak na Novom Zelandu. Kako su sva ova bića nepromenjena prošla kroz evoluciju?
Da li sličnost među vrstama ukazuje na razvoj jedne vrste od druge, ili ukazuje na istog Stvoritelja? Postoji sličnost i između organizama za koje evolucionisti tvrde da su daleki srodnici. Npr. kičmenjaci i sipe imaju upadljivo iste oči, ali su drastično različiti u svim drugim stvarima. Drastične razlike postoje i između "bliskih srodnika".
Sve navodne prelazne forme danas su opovrgnute.
Prema evolucionistima, jedan od najvažnijih događaja u istoriji života jeste kada je riba evoluirala u vodozemce. Kako je bilo moguće prouzrokovati da se neke ribe izlože opasnosti i krenu na kopno? Popularna teorija kaže, da su se za vreme suše isušile bare u kojima su živele neke ribe, primoravajući ih da se izlože opasnosti u traženju alternativnih staništa na kopnu. To je zahtevalo trenutno rešenje, a evoluciji je potrebno ogromno vreme da bi se slučajno dogodile promene koje ni najinteligentniji čovek ne bi mogao namerno da izazove.
Ova teorija ima mnoge nepremostive probleme: Ribe su prilagođene za život u vodi; one imaju peraja za plivanje, i škrge za izvlačenje kiseonika iz vode. Riba izvađena iz vode bila bi bespomoćna i vrlo brzo bi uginula. Sa druge strane, vodozemci su prilagođeni da udišu vazduh, imaju pluća, i poseduju noge (osim sesilija, kod kojih niko nema udove).
Ribe koje izađu na kopno uginu jer nemaju pluća, a vodozemci su stvoreni da dišu i hodaju. Pošto škrge nisu mogle naglo da postanu pluća, što bi bila pogodnost za ribe čije su se bare isušile, evolucionisti pretpostavljaju da su se pluća razvila pre nego što su ribe napustile vodu. Razlika između škrga i pluća je ogromna, pa je teško zamisliti nešto što je između škrga i pluća.
Tokom mnogo miliona godina, kod određenih tipova riba, peraja su se navodno pretvorila u noge, i tako su nastali prvi vodozemci. Da bi objasnili evoluciju peraja u noge, evolucionisti su pregledali različite fosile riba i izdvojili ribu šakoperku (Crossopterygia) kao pretka vodozemaca. Zašto? Zato što su one imale peraja sa koščicama, koja su pretpostavili da mogu da se preobraze u noge. Međutim, peraja nisu vezana za kičmu nego su utkana u mišiće, tako da ne bi mogla da nose telo ribe. Noge vodozemaca su vezane za kičmu i zato oni mogu da hodaju.
Izumrli vodozemac, ihtiostega, izdvojen je kao predak modernih vodozemaca. Glavni problem evolucionista ogleda se u navodnim prelaznim oblicima, jer je fosilni zapis skroz nepotpun. Evolucionista Adler kaže: "Mada se ovaj prelaz, bez sumnje, odigrao u periodu od miliona godina, ne postoji fosilni zapis tih etapa."
Razlike između ribe šakoperke i ihtiostege su ogromne. Ud i pojas uda kod ihtiostege već je vodozemačkog tipa. Nema dokaza da su se četiri peraja šakoperke preobrazila u noge, kompletno sa zglobovima i vezala za kičmu, dok su ostala peraja verovatno otpala. Šta je moglo da prouzrokuje razvoj vrata i odvajanje lobanje od grudnih kostiju? Takve ogromne promene trebalo bi da ostave mnogobrojne prelazne forme u fosilnom zapisu, a ipak nema ni jedne! Evolucionisti nemaju ništa osim vere na kojoj se bazira njihovom ubeđenju da su vodozemci evoluirali od riba.
Čudno je i to što se su neki vodozemci sa kopna navodno vratili da žive u vodi, iako su njihovi "preci" upravo odatle pobegli. Dr. Duane Gish kaže: "Ekstremno veliki jaz između riba i vodozemaca i naglo pojavljivanje, u stvari, svih paleozoičkih redova i tri živa reda, čine apsolutno nemogućim verovanje da su ove forme evoluirale."
Riba Latimerija navodno stara 70 miliona godina, predstavljena je kao međuoblik mada je 100% riba. U naše vreme nađen je primerak ove ribe koji je identičan onoj koja je navodno stara 70 miliona godina. Kako je 70 miliona godina ostala nepromenjena kao međuvrsta?
Sve činjenice vezane za vodozemce, nekadašnje i današnje, ukazuju da nijedna od njih nije nikada evoluirala. Neki su izumrli, kao što je ihtiostega, dok drugi i danas žive, i mada nesumnjivo postoji raznolikost i varijabilnost, vodozemci su uvek bili vodozemci - i uvek će biti. Vodozemce je Bog stvorio u početku.
Ptice su po evoluciji nastale od gmizavaca. Dokaza nema, pa čak ni spoljašnje sličnosti. Dovoljno je da pogledamo razliku između krljušti gmizavaca i perja ptica. Kakvo bi to čudo bilo da se četvrti prst prednjih nogu gmizavca izduži, da mu se koža na tim prstima preobrazi u krila i operja, a kosti odjednom postanu lagane? Zamišljena preteča ptica bila bi tako trapava da bi odmah bila pojedena. Takvih životinja nema ni među fosilima, a nema ni živih primeraka. Arheopteriks je ptica a ne međuoblik. Zašto bi se uopšte potpuno prilagođene vrste menjale u nesavršena bića?
Neke izumrle ptice su imale zube. Da li to znači da su nastasle od reptila, ili to znači samo da neke ptice imaju zube? I neki vodozemci imaju zube a neki nemaju. Istina je ovo: "I stvori Bog... sve ptice krilate po vrstama njihovim. I vide Bog da je dobro." 1.Mojsijeva 1.21
Insekti su najbrojnija živa bića, 85% svih vrsta, a ipak nemaju prelazne oblike. Svaki fosil 100% pripada svojoj vrsti.
Nađen je fosil vilinog konjica istovetan današnjem, a i fosil slepog miša iz eocena, navodno star 50 miliona godina potpuno je isti kao današnji.
Naučna fantastika se previše uvukla u današnju nauku.
Kako se sa bespolnog razmnožavanja prešlo na polno razmnožavanje?
Kada evolucionisti žele da kažu da postoje prelazne forme, oni pokažu crtež, a ne živi primerak ili fosil.
Kada se uporede današnji primerci živih oblika sa primercima koji su navodno stari milionima godina, vidimo da su skoro istovetni. Kako to da nisu evoluirali? Na primer, fosil drveta Ginko, star navodno 200 miliona godina, isti je kao i danas. Mravi od pre 100 miliona godina isti su kao danas. Reptil tuatara nađen je fosilizovan u steni navodno staroj 135 miliona godina. U mlađim stenama ga nema, pa se verovalo da je izumro. Onda je nađen živi primerak na Novom Zelandu. Kako su sva ova bića nepromenjena prošla kroz evoluciju?
Da li sličnost među vrstama ukazuje na razvoj jedne vrste od druge, ili ukazuje na istog Stvoritelja? Postoji sličnost i između organizama za koje evolucionisti tvrde da su daleki srodnici. Npr. kičmenjaci i sipe imaju upadljivo iste oči, ali su drastično različiti u svim drugim stvarima. Drastične razlike postoje i između "bliskih srodnika".
Sve navodne prelazne forme danas su opovrgnute.
Prema evolucionistima, jedan od najvažnijih događaja u istoriji života jeste kada je riba evoluirala u vodozemce. Kako je bilo moguće prouzrokovati da se neke ribe izlože opasnosti i krenu na kopno? Popularna teorija kaže, da su se za vreme suše isušile bare u kojima su živele neke ribe, primoravajući ih da se izlože opasnosti u traženju alternativnih staništa na kopnu. To je zahtevalo trenutno rešenje, a evoluciji je potrebno ogromno vreme da bi se slučajno dogodile promene koje ni najinteligentniji čovek ne bi mogao namerno da izazove.
Ova teorija ima mnoge nepremostive probleme: Ribe su prilagođene za život u vodi; one imaju peraja za plivanje, i škrge za izvlačenje kiseonika iz vode. Riba izvađena iz vode bila bi bespomoćna i vrlo brzo bi uginula. Sa druge strane, vodozemci su prilagođeni da udišu vazduh, imaju pluća, i poseduju noge (osim sesilija, kod kojih niko nema udove).
Ribe koje izađu na kopno uginu jer nemaju pluća, a vodozemci su stvoreni da dišu i hodaju. Pošto škrge nisu mogle naglo da postanu pluća, što bi bila pogodnost za ribe čije su se bare isušile, evolucionisti pretpostavljaju da su se pluća razvila pre nego što su ribe napustile vodu. Razlika između škrga i pluća je ogromna, pa je teško zamisliti nešto što je između škrga i pluća.
Tokom mnogo miliona godina, kod određenih tipova riba, peraja su se navodno pretvorila u noge, i tako su nastali prvi vodozemci. Da bi objasnili evoluciju peraja u noge, evolucionisti su pregledali različite fosile riba i izdvojili ribu šakoperku (Crossopterygia) kao pretka vodozemaca. Zašto? Zato što su one imale peraja sa koščicama, koja su pretpostavili da mogu da se preobraze u noge. Međutim, peraja nisu vezana za kičmu nego su utkana u mišiće, tako da ne bi mogla da nose telo ribe. Noge vodozemaca su vezane za kičmu i zato oni mogu da hodaju.
Izumrli vodozemac, ihtiostega, izdvojen je kao predak modernih vodozemaca. Glavni problem evolucionista ogleda se u navodnim prelaznim oblicima, jer je fosilni zapis skroz nepotpun. Evolucionista Adler kaže: "Mada se ovaj prelaz, bez sumnje, odigrao u periodu od miliona godina, ne postoji fosilni zapis tih etapa."
Razlike između ribe šakoperke i ihtiostege su ogromne. Ud i pojas uda kod ihtiostege već je vodozemačkog tipa. Nema dokaza da su se četiri peraja šakoperke preobrazila u noge, kompletno sa zglobovima i vezala za kičmu, dok su ostala peraja verovatno otpala. Šta je moglo da prouzrokuje razvoj vrata i odvajanje lobanje od grudnih kostiju? Takve ogromne promene trebalo bi da ostave mnogobrojne prelazne forme u fosilnom zapisu, a ipak nema ni jedne! Evolucionisti nemaju ništa osim vere na kojoj se bazira njihovom ubeđenju da su vodozemci evoluirali od riba.
Čudno je i to što se su neki vodozemci sa kopna navodno vratili da žive u vodi, iako su njihovi "preci" upravo odatle pobegli. Dr. Duane Gish kaže: "Ekstremno veliki jaz između riba i vodozemaca i naglo pojavljivanje, u stvari, svih paleozoičkih redova i tri živa reda, čine apsolutno nemogućim verovanje da su ove forme evoluirale."
Riba Latimerija navodno stara 70 miliona godina, predstavljena je kao međuoblik mada je 100% riba. U naše vreme nađen je primerak ove ribe koji je identičan onoj koja je navodno stara 70 miliona godina. Kako je 70 miliona godina ostala nepromenjena kao međuvrsta?
Sve činjenice vezane za vodozemce, nekadašnje i današnje, ukazuju da nijedna od njih nije nikada evoluirala. Neki su izumrli, kao što je ihtiostega, dok drugi i danas žive, i mada nesumnjivo postoji raznolikost i varijabilnost, vodozemci su uvek bili vodozemci - i uvek će biti. Vodozemce je Bog stvorio u početku.
Ptice su po evoluciji nastale od gmizavaca. Dokaza nema, pa čak ni spoljašnje sličnosti. Dovoljno je da pogledamo razliku između krljušti gmizavaca i perja ptica. Kakvo bi to čudo bilo da se četvrti prst prednjih nogu gmizavca izduži, da mu se koža na tim prstima preobrazi u krila i operja, a kosti odjednom postanu lagane? Zamišljena preteča ptica bila bi tako trapava da bi odmah bila pojedena. Takvih životinja nema ni među fosilima, a nema ni živih primeraka. Arheopteriks je ptica a ne međuoblik. Zašto bi se uopšte potpuno prilagođene vrste menjale u nesavršena bića?
Neke izumrle ptice su imale zube. Da li to znači da su nastasle od reptila, ili to znači samo da neke ptice imaju zube? I neki vodozemci imaju zube a neki nemaju. Istina je ovo: "I stvori Bog... sve ptice krilate po vrstama njihovim. I vide Bog da je dobro." 1.Mojsijeva 1.21
Insekti su najbrojnija živa bića, 85% svih vrsta, a ipak nemaju prelazne oblike. Svaki fosil 100% pripada svojoj vrsti.
Nađen je fosil vilinog konjica istovetan današnjem, a i fosil slepog miša iz eocena, navodno star 50 miliona godina potpuno je isti kao današnji.